Opatija obilježila Dan kravate

Vezivanjem crvenih kravata oko kipova Barkajola, Krleže, Kubelika te biste Štangera na zgradi gradske uprave, Opatija je obilježila Dan kravate, koji se u Hrvatskoj i svijetu slavi 18. listopada. Kravata je hrvatski simbol koji je univerzalno prepoznatljiv, a istodobno je i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti, stoga Hrvatski sabor 2008. godine donosi odluku da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan izvedena je 2003. godine spektakularna instalacija "Kravata oko Arene" u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Običaj svečanog obilježavanja Dana kravate širi se u zemlji i inozemstvu, svake se godine obilježava u Zagrebu, Puli, Zadru, Dubrovniku, Karlovcu te nizu hrvatskih gradova, uključuju se i hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, a od ove godine i grad Opatija. Projekt je pokrenut na inicijativu Udruge turističkih vodiča Liburnia, u suradnji s Društvom "Naša djeca" Opatija te uz podršku Turističke zajednice Grada Opatije, a cilj projekta je razvijanje svijesti o važnosti kravate promocijom priče o njenom nastanku kao jednog od najvrjednijih i najprepoznatljivijih blaga koje su Hrvati podarili svijetu. Crvene kravate na gradskim znamenitostima na Dan kravate pobudit će pažnju turista, ali i domaćeg stanovništva te doprinijeti informiranosti o povijesti i značaju kravate, kao i razvijanju brenda kravate. Priču o povijesti kravate ispričala je turistička vodičkinja Nada Kunštek, u prisustvu predstavnika TZ Grada Opatija Gorana Pavlovića i članova Društva Naša djeca i Dječjeg gradskog vijeća te okupljenih građana i turista. – Tijekom Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću Europom su kravatu pronijeli hrvatski vojnici, a njezinu eleganciju uočili su i francuski, pa engleski i španjolski vojnici. Otada je kravata sinonim za dostojanstvo i otmjenost. Njezin čvor s jedne strane i lepršavost s druge, simboliziraju ravnotežu između civiliziranosti i slobode, istaknula je Nada Kunštek.