Dječja prava u Europskoj zajednici

VIJESTI IZ EUROPE

Novi Europski parlament poduzima prve korake za zaštitu prava djece

 

Europski parlament (EP) usvojio sa 495 glasova za i 58 uz 87 suzdržanih, povodom 30. godišnjice UN-ove Konvencije o pravima djeteta Rezoluciju koja je rezultat je suradnje pet političkih skupina, tj. EPP-a, S&D-a, Obnove Europe, Zelenih / EFA-e i GUE / NGL-a.

Rezolucija jasno naglašava krajnju nužnost da Europska unija (EU) djeluje na ovom polju ne samo zato što je promicanje dječjih prava izričit cilj politika EU i sadržano u Povelji EU o temeljnim pravima, već i zbog toga što djeca čine 20% stanovništva EU i što 23 milijuna djece u EU živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

  • Europski parlament poziva Komisiju i države članice da usvoje Bukureštansku deklaraciju o djeci u EU koja ističe da se „kultura dječjeg sudjelovanja može izgraditi na svim razinama – obiteljskoj, zajedničkoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj – i može donijeti kratke i dugoročne koristi za društvo”. Također poziva države članice da pojačaju sudjelovanje djece u svojim zakonodavnim procesima stvarajući „smislene mehanizme za dječje sudjelovanje, poput dječjih vijeća“.
  • U pogledu ulaganja u djecu, EP poziva EU i njegove države članice da pojačaju svoje napore u borbi protiv dječjeg siromaštva i da “djecu razmotre kao prioritet pri programiranju i provedbi regionalnih i kohezijskih politika”. Države članice potiču se da „ ulažu u javne usluge za djecu, uključujući brigu o djeci, obrazovanje i zdravstvo“. Ono što je također važno, dokument izrijekom „poziva države članice da podrže uspostavu europske garancije za djecu odgovarajućim resursima“ i naglašava „važnost uvođenja dječjih prava i dobrobiti kao parametara preporuka za pojedine zemlje u okviru europskih Semestra i u skladu s Europskim stupom socijalnih prava ”.

U dokumentu se ističu i sljedeće važne točke:

  •  najbolji interes djeteta moraju biti u središtu svih politika EU-a,
  • poziva „države članice da svako dijete prvenstveno tretiraju kao dijete“
  • poziva se na “imenovanje javne osobe visoke razine kao predstavnika EU-a o dječjim pravima”
  • osuđuje sve oblike nasilja nad djecom, uključujući seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje
  • poziva „države članice da svakom djetetu zajamče pravo na obrazovanje“
  • poziva EU da “podrži prijelaz s institucionalnih na usluge u zajednici” .

Manjkavost Rezolucije ogleda se u činjenici da se samo neznatno odnosi na vrijednost ranog razvoja djeteta u kontekstu poboljšanja ravnoteže između posla i života. Na ovaj način, ne naglašava se da je rano djetinjstvo presudno razdoblje života koje je postavilo temelj dječjeg razvoja i propušta priliku da se istakne podrška koju bi roditelji trebali pružiti tijekom ovog najvažnijeg razdoblja.

S obzirom da usvojeni tekst izričito odražava mnoga pitanja u kojima se Eurochild zalagao (poput sudjelovanja djece, rješavanja siromaštva djece i ulaganja u djecu) i da je prijedlog podržalo i izradilo pet različitih političkih skupina, Eurochild smatra da je ovo prvi važan korak, u ovom novom parlamentu, za bolju zaštitu dječjih prava u Europi.

Na temelju ove Rezolucije Eurochild se raduje suradnji sa prvacima dječjih prava i ponovno uspostavljenoj intergrupi za prava djece Europskog parlamenta kako bi se osiguralo da su prava djece u središtu donošenja politika za mandat u EP 2019.- 2024. godine.

 

Izvor: Eurochild organizacija

Novi europski kapetani: Hoće li djecu približiti Europi?

 

Usvajanjem Lisabonskog ugovora 2009. godine, Europska unija se složila da je promicanje dječjih prava jedan od njegovih glavnih ciljeva.

U stvarnosti Europska unija često ignorira djecu. Čak i na područjima politike koja su izravno relevantna za djecu, poput promicanja brige o djeci, prednost imaju ekonomski problemi poput povećanja sudjelovanja roditelja na tržištu rada. Od osnivanja Eurochilda 2004. godine organizacija se zalaže i zagovara za dovođenje dječje perspektive u koordinaciju politike ciklus EU, Eurochild je pokazao da EU ima ključnu ulogu – u određivanju prioriteta, dajući smjernice politike, praćenje napretka i pružanje financijskih poticaja za djecu i mlade.

Možda je institucionalna promjena 2019. godine prijelomni trenutak. Iako u EU u novom sazivu nema  povjerenika za djecu, izabrana je potpredsjednica za demokraciju i demografiju – Dubravku Šuicu – koja ima zadatak izraditi sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta. Zajedno s Nicholasom Schmitom, povjerenikom za poslove i socijalna prava, ona će razviti europsko jamstvo za djecu, inicijativu koja ima unutarstranačku političku potporu u Europskom parlamentu i sve veću potporu država članica.

Kako se prioriteti EU oblikuju, djeca i obitelji – posebno oni koji žive na margini društva zbog siromaštva, migracijskog statusa, invaliditeta ili izloženosti nasilju – riskira se da ispadnu iz fokusa.

Ne možemo si priuštiti izgubiti ovu priliku. Vlade širom svijeta probudile su se usred dječje dobrobiti za zdrav društveni razvoj. Europska unija – kao svjetski prvak u pogledu ljudskih prava i participativne demokracije – trebala bi biti vodeća „sila“.

Pitate se kako?  Evo kako:

  • Rješavanje klimatske krize s pravom se našlo na vrhu političke agende. Hitno nam je potreban europski okvir koji odražava ciljeve održivog razvoja koji kombiniraju socijalne, gospodarske i okolišne ciljeve, stavljajući dobrobit djece i mladih u središte.
  • Drugo, ne postoji bolji način pružanja „ekonomije koja djeluje za ljude“ od potpore obiteljima uz odgovarajuću potporu i pristup kvalitetnom obrazovanju i njezi u ranom djetinjstvu, zdravstvu, obrazovanju, stanovanju i prehrani. Zapravo, Eurochildova studija Childonomics jasno pokazuje da će, kada te osnovne javne usluge dobro funkcioniraju i budu inkluzivne, biti manja potražnja za uslugama koje se bave posljedicama socijalne fragmentacije. Beskućništvo, loše mentalno zdravlje, zlouporaba supstanci i nasilje odražavaju neuspjeh našeg socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sustava da adekvatno podrži djecu i obitelji. Zato će jamstvo za djecu poslati tako važan politički signal državama članicama kao i ponuditi potrebne financijske poticaje.
  • Napokon, europske demokracije su pod velikim pritiskom. Ljudska prava napadaju dezinformacijske kampanje. Neke vlade otvoreno narušavaju dogovorena pravila zakona. „Novi poticaj europskoj demokraciji“ trebao bi biti jedan od glavnih prioriteta EU-a.

No, hoće li EU posvetiti dužnu pozornost ulozi dječjeg sudjelovanja? Pogrešno je mišljenje da državljanstvo započinje glasovanjem u 18. Uključivanje djece u odlučivanje treba započeti od najranije dobi. Djelovanjem potpuno sudjelujući u razvoju djece, kritičko razmišljanje, samopouzdanje – neophodni su u svakoj zdravoj demokraciji.  Europska komisija želi potaknuti široku raspravu o budućnosti Europe. Vjerujemo da će ovo uključivati i djecu.

Nadamo se da će Europska unija približiti djeci njeno srce.

Pred nama je još dug put, a pred nama su mnogi izazovi. Ali radeći zajedno možemo napraviti razliku – uključujući i naše članove iz Velike Britanije čiji su napori na promicanju dječjih prava u politici i praksi bili i ostat će ključni izvor inspiracije na cijelom kontinentu – što god se desilo s Brexitom!

Christine Lagarde, Ursula von der Leyen, Charles Michel, David Sassoli Autorska prava: Europska unija, 2019.

 

PREPORUKE

GARANCIJA ZA DJECU

Istraživanje

 

Luxembourg Institute of Socio-Economic Research (LISER),u suradnjji s Eurochild organizacijom o organizacijom Save the Children, uz podršku  28 nacionalnih stručnjaka

Prema rezultatima rasprava u fokusnim skupinama, djeca su predložila određeni broj akcija / programa koje bi potencijalno moglo biti podržano jamstvom za djecu kako bi se osigurao pristup, kao i standardi kvalitete i funkcioniranje pet ključnih socijalnih prava za djecu u ciljanim skupinama. Ove su preporuke kombinacija onoga što su djeca posebno preporučila te tumačenje / razumijevanje voditelja / organizatora radionica o implikacijama dječjih pogleda na politike.

  1. Obrazovanje
  • Osiguravanje besplatnog i javnog obrazovanja proširivanjem dostupnosti škola (na svim razinama)

i različitih vrsta, ne samo stručnih) u područjima koja su u nepovoljnom položaju / za ugroženu djecu.

  • Treba pružiti dodatnu podršku djeci koja su ugrožena: na primjer, ublažiti neizravne troškove, posebice prijevoz, hranu, opremu za učenje (knjige, ostalo), materijali; osigurati pomoć i podršku u nastavi za djecu s invaliditetom; izbjegavati upis djece (npr. djeca koja borave u ustanovi i djeca s invaliditetom) u posebnim školama; pružiti jezičnu podršku djeci s migrantskom pozadinom.
  • poboljšati / povećati prostor i njegovu sigurnost i dostupnost djeci s invaliditetom: osigurati igrališta, vrtove, opremljene knjižnice i ICT te osiguravaju raspoloživost vannastavnih aktivnosti.
  • Usvojiti inkluzivne pedagoške prakse kako bi se inkluzivni pristup djeci s poteškoćama u nastavi, što potiče sudjelovanje učenika i bolje rješavanje pitanja poput diskriminacije i zlostavljanja.

Obrazovanje i njega u ranom djetinjstvu

  • Povećati pristup javnim uslugama za djecu s roditeljima u teškim ekonomskim uvjetima (npr. nezaposleni).
  • Osigurati da ECEC posebno potiče socio-emocionalni razvoj djece.
  1. Ishrana
  • Smanjiti troškove zdrave hrane i povećati njezinu dostupnost u ugroženim područjima.
  • Osigurati besplatne školske obroke kvalitete (također prilagođene dječjim potrebama i navikama).
  • Uključiti hranu u uključivu pedagogiju (uključujući kuhanje), uključujući roditelji.
  1. Zdravlje
  • Povećati javnu i besplatnu zdravstvenu zaštitu (također za tražitelje azila).
  • Poboljšati zdravstvenu zaštitu djece s teškoćama.
  • Smanjiti troškove lijekova proširujući obuhvat onih koji se izdaju na recept / osiguranje.
  1. Dom
  • Povećati sigurnost i stabilnost stanovanja i smanjiti financijska opterećenja za obitelji, pružanje financijske potpore za iznajmljivanje stanova i podmirenje neizravnih troškova (npr. struja i voda) ili kontrola cijena najma postavljanjem gornjih granica protiv neovisnih procjena vrijednosti stanova i kuća.
  • Poboljšati pristup kreditima za vlasništvo kuća za obitelji u nepovoljnom položaju.
  • Uspostaviti načine za pružanje privremenog smještaja za djecu koja su prognana iz svojih domova.
  • Poboljšati kvalitetu smještaja. Kvaliteta je postavljena percepcijom kuće kao ugodno i sigurno okruženje koje odgovara različitim potrebama djece (npr. intimu posebno za djevojčice ili djecu u institucijama, zelenim površinama, slobodno vrijeme mogućnosti i sigurnost).
  • Promicati programe za poboljšanje autonomije ljudi u kućama podržavajući način života za osobe s invaliditetom, uključujući pružanje usluga osobnih asistenata.
  • Poboljšati kvalitetu četvrti smanjenjem kriminala i nasilja, povećanjem zelenih površina (parkovi, vrtovi) i čistoće, kao i prostori za slobodno vrijeme, sport i kulturne aktivnosti i socijalizaciju.
  • Povećati sudjelovanje djece (posebno djece s prebivalištem u ustanovi) u odlučivanju o stanovanju.

 

Dječja prava u Europskoj zajednici

Društvo „Naša djeca“ Opatija punopravni je član:

  1. Eurochild organizacije (mreža organizacija i pojedinaca koja širom Europe radi na promociji prava i unapređivanju dobrobiti djece i mladih sa sjedištem u Briselu. Eurochild ima 176 punopravnih članova u 34 države Europe. Ukupno je 23 nacionalnih mreža organizacija za zaštitu dječjih prava imenovano Nacionalnim partnerskim mrežama)
  2. Child rights connect organizacije (međunarodna organizacija Nevladinih grupa za Konvenciju o pravima djece NGO Child Rights Connect sa sjedištem u Ženevi.)
  3. Tapori (organizacija koja se bori protiv siromaštva i socijalne isključenosti među djecom i mladima u svijetu. Sjedište organizacije je u Ženevi).
  4. Netzkraft Movement (mreža je pojedinaca i organizacija koje rade za opće dobro u području ljudskih prava, ekologije, politike, društvenih promjena i sl. Trenutno mreža broji više od 3400 članova.Sjedište organizacije je u Njemčkoj).

Ako se svijet više ne posveti djeci koja odrastaju u najtežim uvjetima, do 2030. godine − koja je prijelomna godina za UN-ove Ciljeve održivog razvoja − 167 milijuna djece živjet će u siromaštvu, a 750 milijuna djevojčica bit će udano u dječjoj dobi.

unicef

Izvješće o stanju djece u svijetu pokazalo je kako ulaganje u najranjivije skupine djece može donijeti i trenutačnu i dugoročnu korist za tu djecu i društva u kojima žive. Pokazalo se u različitim dijelovima svijeta da primjerice novčana pomoć obiteljima osigurava da djeca dulje ostaju u sustavu obrazovanja. Svaka dodatna godina djetetova školovanja povećava njegove prihode u odrasloj dobi za u prosjeku 10%. Također, za svaku dodatnu godinu školovanja za mlade odrasle ljude u nekoj državi stopa siromaštva u toj državi pada u prosjeku za 9%.
Zaštita i promicanje prava djeteta prioritetna su zadaća Europske unije.

Prava djece čine dio ljudskih prava koja EU i zemlje članice moraju poštivati temeljem međunarodnih i europskih sporazuma.

Sve zemlje članice EU ratificirale su Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. godine.

Prava djeteta sadržana su u članku 24. Europske povelje o temeljnim pravima Europske unije.
Promicanje prava djeteta je integralan dio vanjske politike EU o ljudskim pravima, uključujući politiku razvoja, mira i sigurnosti.

Ciljevi EU u okviru ove politike su promicanje načela kao što su nediskriminacija, najbolji interes djeteta, opstanak i razvoj djeteta.
Djeca imaju prvo biti saslušana i imaju pravo glasa u svim odlukama koje ih se tiču, bilo da se radi o obitelji, o zajednici, o školi ili u pojedinim pravnim i upravnim stvarima.

Vijeće Europe stavlja sudjelovanje djece u srž agende o dječjim pravima . Sudjelovanje djece je ključni strateški cilj promocija prava djeteta.

Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava
Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava u Republici Hrvatskoj na snazi je od 1. kolovoza 2010. godine te se njome posebice štite postupovna prava djeteta tj. pravo djeteta da u postupcima koji se odnose na dijete, odnosno koji ga se tiču, dobije sve relevantne informacije te ima pravo na izražavanje svog mišljenja kao i pravo zahtijevati posebnog zastupnika.

Europska konvencija o ostvarivanju prava djeteta uzima k znanju sadržaj Preporuke 1121 (1990) Parlamentarne skupštine o pravima djeteta;

  • prava i najbolje interese djece treba promicati i u tom cilju djeca trebaju imati priliku ostvarivati svoja prava, posebice u obiteljsko-pravnim postupcima koji ih se tiču;
  • djeci trebaju biti pružene informacije kako bi se omogućilo da takva prava i najbolji interesi budu promicani, te da se dužni značaj treba pridati mišljenju djece;
  • važnost uloge roditelja u zaštiti i promicanju prava i najboljih interesa djece i smatrajući da, kada je potrebno, države također trebaju biti uključene u takvu zaštitu i promicanje;
  • u slučaju sukoba poželjno je da obitelji pokušaju postići dogovor prije iznošenja pitanja pred sudbeno tijelo.

Europa kakvu djeca žele

1500 x 1500_5

 

Online istraživanje UNICEF-a  i Eurochild organizacije

Sudionici istraživanja: 20.000 djece i mladih iz više od 23 zemlje Europe

Društvo “Naša djeca” Opatija –  fokus grupa

Dob sudionika: najviše djece I mladih između 15-17 godina

ZAKLJUČCI:

  1. Prava djeteta trebaju biti u središtu unutarnje i vanjske politike Europske unije.
  2. Donositelji odluka moraju uključiti djecu i mlade u globalne, europske, nacionalne i lokalne političke dijaloge. Djeca su važni pokretači promjena i trebaju sudjelovati u donošenju odluka kao partneri za ostvarivanje uključivog društva.
  3. Djeca i mladi su izloženi različitim oblicima nasilja, a zlostavljanje on line i offline imaju sve veći utjecaj na živote nas djece. Mi smo digitalna generacija i želimo sigurno digitalno okruženje.
  4. Europska unija i sve njene članice su se obvezale promicati i štiti prava djeteta. Stoga moraju osigurati da sva djeca budu zaštićena, posebice najranjiviji.
  5. Europska unija mora poštivati Pariški sporazum o klimatskim promjenama kako bi se osigurala zdrava budućnost za djecu.

Koliko je svijet učinio za djecu u posljednjih 30 godina?

Brzo prihvaćanje Konvencije o pravima djeteta i rezultati koji su uslijedili za dobrobit djece spadaju u velike globalne uspjehe posljednjih 30 godina. U svakoj regiji svijeta, Konvencija je nadahnula pozitivne promjene u zakonima i praksi koje su poboljšale živote milijuna djece. U tri desetljeća nakon donošenja Konvencije, unatoč brzo rastućoj globalnoj populaciji, više djece pohađa školu, zdravije se hrani i živi sigurnije.

  • Više djece doživi svoj 5. rođendan – Smrtnost djece mlađe od pet godina smanjena je za više od 50%
  • Više djece ide u školu – broj djece koja ne pohađaju osnovnu školu ili su je prestala pohađati smanjio se za gotovo 40 posto. Jednak broj djevojčica i dječaka uključen je u osnovnoškolsko obrazovanje u dvije trećine zemalja u razvoju.
  • Manje djece pati zbog neuhranjenosti I bolesti koje se mogu spriječiti
  • Zaostajanje u rastu i razvoju djece mlađe od pet godina smanjeno je za 40%
  • Udio neuhranjene djece gotovo je prepolovljen.
  • Pojavnost dječje paralize smanjena je za 99%. Prije 30 godina ubijala je 750 djece svaki dan.
  • Od 2010. do danas broj djece do 14 godina zaražene HIV-om smanjen je za više od 50%.
  • 2,6 milijardi ljudi više ima pristup pitkoj vodi.

Neki od izazova u ispunjavanju obveza prema djeci u Svijetu

Još uvijek milijuni djevojčica i dječaka čekaju na ostvarivanje svojih prava. Mnoga od njih žive u sukobima i izbjeglištvu, rade, ne mogu pohađati školu i igrati se, trpe zanemarivanje i nasilje.  Djeca bez roditelja, djeca s teškoćama, djeca koja žive u slamovima, djeca pripadnici manjina, djeca prisiljena na rad i druge vrste iskorištavanja najviše su u riziku od kršenja temeljnih prava na preživljavanje, zaštitu i slobodu.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA – 15000 djece još uvijek umire svaki dan, uglavnom od bolesti koje se mogu liječiti i drugih uzroka koji se mogu spriječiti.

RATNI SUKOBI i dalje uskraćuju djeci zaštitu, zdravlje i budućnost kakvu zaslužuju

  • Najduži ratovi u posljednjih 30 godina, najduži sukobi od WWII
  • Danas je broj zemalja koje proživljavaju sukob najveći postotak od usvajanja Konvencije o dječjim pravima 1989.
  • Svako četvrto dijete danas živi u zemljama pogođenim nasilnim borbama ili katastrofama, a 28 milijuna djece protjerano je iz svojih domova ratovima i nesigurnošću. Mnogi izgube nekoliko godina školovanja – kao i zapise o postignućima i kvalifikacijama za buduće učenje i karijeru.

SIROMAŠTVA I RASTUĆE NEJEDNAKOSTI – u posljednjih 30 godina relativna nejednakost dohotka između zemalja smanjila se, ali apsolutna nejednakost dohotka značajno se povećala, tako da neka djeca i obitelji s malim primanjima ostaju iza sebe i propuste mogućnosti koje uživaju njihovi bogatiji vršnjaci.

NOVI IZAZOVI i globalne promjene koje su bile nezamislive za njihove roditelje, koji u potpunosti preispituju što znači biti dijete u današnjem svijetu:

RIZICI I IZAZOVI DIGITALNE TEHNOLOGIJE

  • Dječji digitalni otisak mora biti zaštićen
  • Potencijalno najmanje povjerljiva generacija građana ikad

MENTALNO ZDRAVLJE

Ako bismo vjerovali svemu što danas čitamo o tinejdžerima i slikama prikazanim na televiziji i filmu, mogli bismo se oprostiti misleći da su divlja, antisocijalna gomila. Ipak, ništa se ne može dalje od istine. Dokazi zapravo pokazuju da tinejdžeri danas manje puše, manje piju, manje se suočavaju i uglavnom riskiraju manje nego prethodne generacije. Možete ih čak nazvati i “Generacija sensible”.

PREHRANA – POTHRANJENOST I PRETILOST

MASOVNE MIGRACIJE

  • Živimo u mobilnom svijetu u kojem se preko 30 milijuna djece živi izvan granica država u kojima su rođena.

KLIMATSKE PROMJENE

  • Organizacija za hranu i poljoprivredu prošle godine primijetila je da klimatske promjene postaju ključna sila nedavnog stalnog porasta gladi u svijetu, a kako eskalira suša i poplava degradiraju proizvodnju hrane, sljedeća generacija djece snosiće najveći teret gladi i neuhranjenosti

ZAGAĐENJE

  • Utjecaj zagađenja zraka, toksičnog otpada i onečišćenja podzemnih voda štete zdravlju djece.

EUROCHILD DJEČJE VIJEĆE   (Eurochild Children’s Council)

Eurochild-logo

Dječje vijeće Eurochilda bavi se davanjem prijedloga djece i usmjeravanjem glasova djece na javne politike u Europskoj uniji, sastoji se od 12 članova starosti od 10 do 17 godina, a mandat im traje dvije godine. Jedan od zadataka  Dječjeg vijeća Eurochildea je prikupljanje ideja i prijedloga djece o osnivanju Nacionalnih Eurochild Foruma (NEFs). Zajednica za dobrobit djece, Nacionalna mreža za djecu i Predsjednička zaklada za dobrobit društva – organizacije članice Eurochildea iz Estonije, Bugarske i Malte, pokrenule su svoje pilot projekte NEFsa. Ove im se godine priključiko I Društvo “Naša djeca” Opatija u partnerstvu sa Savezom DND Hrvatske. Dječje vijeće Eurochilda evaluirat će njihov rad kroz tri aspekta rada: utjecaj, strateško planiranje i organizirane događaje. U 1. sazivu Dječjeg vijeća europske mrežne organizacije Eurochild (Eurochild Children’s Council) naš grad i našu zemlju predstavljao je Jan Galić. Članica Društva Naša djeca Opatija, Dječjeg gradskog vijeća Opatija i dječja gradonačelnica XI saziva DGV-a Grada Opatije Petra Deranja izabrana je u članstvo 2. saziva Dječjeg vijeća europske mrežne organizacije Eurochild (Eurochild Children’s Council).

Eurochild je europska mreža organizacija usmjerena na poboljšanje kvalitete života djece i mladih sa sjedištem u Bruxellesu, svoje aktivnosti zasniva na UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta, a Društvo Naša djeca Opatija je od 2010. godine punopravni član organizacije.