Dječja participacija

DJEČJA PARTICIPACIJA

Pravo djece na sudjelovanje službeno je utemeljeno u Konvenciji o pravima djeteta 1989. godine.

Središnju ulogu ima 12. članak Konvencije o pravima djeteta:
“ 1. Države stranke osigurat će djetetu koje je u stanju oblikovati vlastito mišljenje, pravo na
slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, te ih uvažavati
u skladu s dobi i zrelošću djeteta.

2. U tu svrhu, djetetu se izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajuće službe, mora
osigurati da bude saslušano u svakom sudbenom i upravnom postupku koji se na njega
odnosi, na način koji je usklađen s proceduralnim pravilima nacionalnog zakonodavstva.”

(Konvencija o pravima djeteta, 1989.)

Uz članak 12, skupinu tzv. participativnih prava čine članci od 13. do 17. koji čine ishodište i okvir za ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje (Opačak, 2010, prema Jeđud Borić, 2017).

Članak 13. govori o pravu djeteta da traži, prima te dijeli informacije i ideje svih vrsta, dok članci 14., 15., 16. i 17. govore o slobodi izražavanja, misli, savjesti, vjere, udruživanja, mirnog okupljanja, zaštite privatnosti i pristupa informacijama i činjenicama.

(Guidelines on children`s participation, 2015)

GLAS DJECE EUROPE

1. BUKUREŠTANSKA DEKLARACIJA O DJEČJEM SUDJELOVANJU U DONOŠENJU ODLUKA I STVARANJU POLITIKA

Od 4. do 7. svibnja u Bukureštu održala se Konferencija EU Children’s Summit “Europe we want”.

Tijekom rumunjskog predsjedanja Europskom unijom izrađena je “Bucharest EU Children’s Declaration” koja je  predstavljena liderima EU-a na konferenciji u Sibiu u Rumunjskoj i potom prevedena u konkretne preporuke Vijeća. Na Konferenciji je sudjelovalo oko 80-ero djece i 70-ero odraslih iz cijele Europske unije. Među njima je bila I naša mala ekipa iz DND Opatija u čijem sastavu su bili Vedrana Mihaljević i Rafael Matacin, vijećnici XI saziva DGV-a Grada Opatije.

Dječja deklaracija poziv je na akciju kako bi države članice uspostavile formalne mehanizme koji promiču dječju participaciju u procesima donošenja, a temeljem odluka prema Preporuci Komisije o ulaganju u djecu, Povelji Europske unije o temeljnim pravima i sukladno Konvenciji o pravima djeteta.Bukurešt

Djeca iz cijele Europske unije okupila su se u Bukureštu kako bi predstavila svoju predanost i pozvala čelnike država članica EU-a i Europske unije da dječje sudjelovanje učine prioritetom i stvarnošću. Sanjamo o Europskoj zajednici koja omogućuje i potiče uključivanje djece u donošenje odluka.

Zašto?

Zato što želimo biti uključeni u sva pitanja koja izravno utječu na naše živote, kao građani naših zemalja i kao Europljani.

Zato što smo značajan dio europske populacije i pišemo vlastitu priču putem marševa, vokalizacije i reprezentacije. Budući da se naša mišljenja, osjećaji i glasovi sada formiraju i mi pripadamo sadašnjosti.  Želimo živjeti u Europi koja zahtijeva i cijeni naše sudjelovanje u procesu donošenja odluka.

KONTEKST

Prošlo je 30 godina od kada su sve zemlje EU usvojile Konvenciju o pravima djeteta. Prema članku 12., ona propisuje pravo sve djece da budu saslušana i da njihova stajališta budu uzeta u obzir u skladu s njihovom dobi i zrelosti.

U članku 24. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznaje se pravo djeteta da bude saslušano, a Preporuka Europske komisije o ulaganju u djecu traži mehanizam koji promiče sudjelovanje djece u donošenju odluka koje utječu na njihov život.

„Evaluacija zakonodavstva, politike i prakse o sudjelovanju djece u Europskoj uniji“, koju je objavila Europska komisija 2015. godine, zaključila je da se „zakonodavni aranžmani koji se odnose na sudjelovanje djece značajno razlikuju diljem EU-a“ i skrenula pozornost na „jaz koji tako često postoji između zakonodavstva i prakse ”.

Istraživanje Europe Kids Want, koje su prošle godine proveli Eurochild i UNICEF te prikupili odgovore 20.000 djece iz cijele EU, otkriva da samo 43% djece smatra da EU poboljšava svoj život. Što se tiče njihovog sudjelovanja, samo 14.6% smatra da odrasli slušaju mišljenje djece pri donošenju odluka u školi, a manje od 8% smatra da odrasli slušaju svoje mišljenje prilikom donošenja odluka u svojoj zajednici.

Tijekom rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije, u prvoj polovici 2019. godine donose se ključne odluke o budućnosti Europe, oblikujući sljedeće desetljeće EU. Ova inicijativa započela je s Rumunjskim dječjim odborom – grupom koju vode djeca, s pripadnicima različitih dobi, iz različitih gradova, iz urbanih i ruralnih područja, odrastajući u obiteljima i javnoj skrbi, s različitim etničkim porijeklom i raznolikim iskustvom u zastupanju. Za neke je to bio prvi put da njihovi glasovi dopiru do donositelja odluka. Upoznali smo se on-line i licem u lice i konzultirali smo što više djece na nacionalnoj razini, u većini zemalja EU.

Mi smo građani naših zemalja i dio smo jedne petine stanovništva Europske unije mlađe od 18 godina. Mi zahtijevamo da se naši glasovi slušaju i razmotre, a mi nudimo našu predanost da sudjelujemo u dobroj vjeri, da zajedno s vama izgradimo buduću Europsku uniju.

IZAZOV

Sudjelovanje počinje u obitelji od najranije dobi. Roditelji i skrbnici trebali bi nam pomoći da izgradimo samopouzdanje i neovisnost zajedno s razumijevanjem posljedica naših postupaka. To je važno kako bi pomogli našem sudjelovanju u donošenju odluka i podržali nas u razumijevanju onoga o čemu se radi i kako će to utjecati na nas. Roditelji i skrbnici trebali bi nas potaknuti da se uključimo u našu zajednicu i tražimo da se naše mišljenje sluša, cijeni i koristi.

Škola je mjesto gdje dobivamo informacije, stječemo znanja i razvijamo vještine. Stoga vjerujemo da bi to trebalo postati mjesto gdje učimo o sudjelovanju i možemo sudjelovati izvan naše obitelji. To se može dogoditi samo ako smo u školi uključeni u obrazovni proces kao partneri.

Svi bismo trebali imati pravo sudjelovati, bez obzira na dob, spol, podrijetlo, etničku pripadnost i sposobnost. Trebali bismo se učiti kako biti inkluzivni i podržavati jedni druge u okruženju koje je spremno slušati svu djecu. Treba stvoriti mogućnosti za podršku i poticanje sudjelovanja najugroženije djece, čiji se glasovi najčešće nikada ne čuju.

Sposobnost sudjelovanja koju možemo razviti u obitelji i školi treba koristiti u našim zajednicama. Nijedna javna struktura nije premala ili prevelika da bi nas uključila; svaki problem koji bi mogao utjecati na nas mogao bi se prevesti na jezik prilagođen djeci i prilagoditi našoj razini razumijevanja, kako bismo mogli izraziti svoje mišljenje. Svjesni smo da je za mlade iznad 18 godina već uspostavljeno nekoliko struktura i prilika za sudjelovanje. Dobne granice i dob emancipacije ne bi smjeli biti prepreke za sudjelovanje djece, a iskustva iz ograničenog broja zemalja pokazuju da je to moguće.

PRILIKA

Djeca predstavljaju preko 20% stanovništva EU, a mi, kao što kažu naši roditelji i donositelji odluka, budućnost Europe. Svjesni smo da, da bismo bili budućnost, moramo biti uključeni što je prije moguće i na nas se mora gledati kao na resurs, ne samo kao na ulaganje. Ulaganje u naše sudjelovanje moglo bi donijeti nekoliko rezultata: građani koji su spremniji i spremniji za angažiranje i doprinos, poboljšanu kulturu sudjelovanja i povećanu vjerojatnost da će odluke koje se donose uz naš doprinos biti provedene i imati rezultate.

Kultura sudjelovanja djece može se izgraditi na svim razinama: obiteljskoj, društvenoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Može donijeti kratkoročne i dugoročne koristi i može oblikovati, na smislen način, sljedeću razinu građanskog angažmana, smanjiti neke rizike koji su sada prisutni na nacionalnoj razini i razini EU-a te oblikovati budućnost na više prihvatljiv i održiv način.

Često se kaže da je sudjelovanje komplicirano, skupo i teško mjeriti i vrednovati. Nekoliko dobrih praksi iz različitih zemalja EU-a, međutim, pokazuju da je sudjelovanje moguće i održivo, dok se razvoj digitalnih tehnologija i povećan pristup djece njima mogu koristiti za olakšavanje i poticanje sudjelovanja.

Organizacije civilnog društva i društvene organizacije već su uspostavljene i, uz strukturirane i strateške investicije, mogu pomoći u jačanju sudjelovanja djece na isti način kojim su pomogli sudjelovanju građana i zajednice. Strukture socijalnog dijaloga koje su se razvile tijekom posljednjih desetljeća mogu se poboljšati kako bi se prilagodila dimenziji sudjelovanja djece.

NAŠI ZAHTJEVI

  1. Tražimo jasan plan za provedbu odredbi Konvencije o pravima djeteta, Povelje EU o ljudskim pravima, preporuke Europskog parlamenta i Europske komisije o sudjelovanju djece.
  2. Tražimo da se preporuke Izvješća Europske komisije o sudjelovanju djece provedu pravodobno.
  3. Tražimo da se uspostavi jasan i jednostavan mehanizam praćenja i ocjenjivanja za sudjelovanje djece i da se redovita izvješća dostavljaju na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini. Svaki mehanizam za izvješćivanje o pravima djeteta trebao bi imati poseban dio o sudjelovanju djece i poseban dan za proslavu sudjelovanja djece na razini EU-a.
  4. Tražimo da se sudjelovanje djece podupire kroz namjenske programe, počevši od školskih programa namijenjenih obrazovanju djece o njihovom pravu na sudjelovanje i razvoju njihovih vještina vezanih uz sudjelovanje. One bi trebale biti nadopunjene programima izgradnje sposobnosti roditelja i skrbnika da angažiraju vlastitu djecu. Paralelno s tim, na lokalnoj razini trebalo bi pokrenuti programe usmjerene na     uključivanje djece u mehanizme savjetovanja u zajednici. Na nacionalnoj razini, prostori i mehanizmi za sudjelovanje djece trebali bi biti povezani sa svim relevantnim procesima savjetovanja i odlučivanja koji su sada rezervirani samo za odrasle, a parlamenti bi trebali razmotriti uspostavljanje mehanizama za savjetovanje s djecom kada se priprema zakonodavstvo koje se odnosi na njih.
  5. Tražimo da sudjelovanje djece postane horizontalno načelo kojim se vode investicije iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a.

 “Ništa za djecu bez dječjeg sudjelovanja” trebalo bi biti načelo koje će omogućiti da se sredstva EU-a rasporede za pokretanje novih i inovativnih načina za uključivanje djece u sve razine razvoja programa i za praćenje rezultata takvog angažmana.

Tražimo da se na nacionalnoj razini i na razini EU-a uspostavi podrška platformama i forumima za sudjelovanje djece kako bi se djeca informirala o političkim odlukama i mjerama koje se provode različitim nacionalnim i međunarodnim programima i projektima, ali i kao mehanizam za razmatranje mišljenja djece o različitim pitanjima.

  1. Tražimo da se civilnom društvu pruži podrška na nacionalnoj razini i na razini EU-a kako bi se moglo podržati, voditi i pratiti sudjelovanje djece. Pravne formule za uključivanje djece u organizacije civilnog društva kao način za njihovo sudjelovanje trebaju biti osmišljene tako da omoguće sudjelovanje djece.

Pohvaljujemo svaku vlast na razini zajednice, na regionalnoj, nacionalnoj razini ili na razini EU-a koja je voljna tražiti naše mišljenje, ali molimo da to bude dio procesa koji je strukturiran, kontinuiran, smislen, poštovan i štiti naša prava i vrijednosti.

Mi smo više od naše „ad hoc“ prisutnosti na javnim događajima i lijepim slikama nas koji se smiješimo zajedno s donositeljima odluka.

Često, kad su djeca uključena, ona nisu unaprijed dobro obaviještena, niti dobivaju povratne informacije o doprinosu njihovog sudjelovanja.

NAŠE OBVEZE

Sadašnja generacija djece, koja je već pokazala svoju sposobnost analiziranja gorućih pitanja današnjice (Greta Thunberg, #NeverAgain March, rezultati istraživanja Europe We Want i popularnost U-Reporta), može donijeti ne samo poštenje, kreativnost, zdravorazumsko iskustvo i uvid, ali i objektivan i nestranački doprinos. Kao djeca i buduće odrasle osobe u našim društvima i EU-e, mi smo izravno zabrinuti kako se budućnost oblikuje i hoće li biti pozitivna. Pozdravljamo sve mogućnosti sudjelovanja koje se nude na svim razinama. Iskustvo s grupom uključenom u ovaj proces pokazuje da možemo doprinositi na razini od loklane zajednice do razine nacionalnih i EU razgovora. Stvaranje prostora i kulture za sudjelovanje djece omogućit će promjene u međugeneracijskom dijalogu kako bismo olakšali sinergiju između generacija, učili jedni od drugih i pomakli takozvani “sukob” između generacija u most između generacija. Mi se zalažemo za sudjelovanje kao dio naše predanosti povratku našim obiteljima i našim zajednicama dio onoga što je uloženo u nas, što je prije moguće.

Mi se zalažemo za sudjelovanje jer smatramo da je to jedan od načina da postanemo bolji građani Europe u boljoj Europi.

2. DJEČJI MANIFEST IZ Kölna – Kako bi izgledali gradovi prijatelji djece da su djeca gradonačelnici?

Na svjetskom Summitu Gradova prijatelja djece održanom u organizaciji UNICEF-a u Kölnu od 15. do 18. listopada dodijeljene su nagrade Child Friendly Cities Inspire Awards 2019, gdje se Opatija plasirala među pet finalista u kategoriji “Značajno sudjelovanje djece” te je svrstana na popis 20 najboljih svjetskih gradova prijatelja djece koji potiču inovativna i nadahnjujuća rješenja i projekte za poboljšanje dječjih prava na lokalnoj razini. Summit je okupio preko 600 sudionika – gradonačelnika, lokalnih čelnika, stručnjaka iz domene dječjih prava i participacije te djecu i mlade iz cijelog svijeta, a organiziran je povodom obilježavanja 30. obljetnice donošenja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

Tijekom devet mjeseci uoči Susreta gradova prijatelja djece u Kölnu u listopadu 2019. godine, više od 120 000 djece i mladih iz 167 zemalja dijelilo je svoje stajalište o ovom pitanju. Inicijativa gradova prijatelja djece (CFCI) i Savjetodavni odbor za djecu i mlade, kojeg čini 70ero djece i mladih iz cijelog svijeta, podijelili su Manifest i njegove preporuke s gradonačelnicima i lokalnim čelnicima na Susretu, 18. listopada 2019. godine.

Ovaj Manifest Gradova prijatelja djece sastavljen je od riječi i izraza djece i mladih. Djeca su također odredila dizajn Manifesta. Evo što imaju reći gradonačelnicima i lokalnim čelnicima:

Naši gradovi. Naši životi. Naša budućnost.
Gradovi prijatelji djece – Manifest djece i mladih

 

Djecu i mlade cijenimo, poštujemo i odnosimo se prema njima pošteno

Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

  • Svi se međusobno poštuju i poštuju prava i dostojanstvo djece i mladih.
  • Uključenost, raznolikost, solidarnost i gostoprimstvo su osnovne vrijednosti.
  • Političari, učitelji, odrasli, mladi i djeca vjeruju, slušaju i pokušavaju razumjeti jedni druge.
  • Djeca i mladi se ne moraju suočiti s opasnošću, nasiljem ili diskriminacijom. Svi su jednaki.
  • Djeca imaju konkretne mogućnosti uživanja svojih prava, razvoja i rasta bez brige o tome da će njihovo zdravlje biti narušeno zagađenjem ili opasnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.
  • Ljudi zajedno rade na stvaranju ekonomskih prilika i sigurnosti za svu djecu, mlade i njihove obitelji.
  • Djeci, mladima i njihovim obiteljima nude se dobre obrazovne i zdravstvene usluge.
  • Sigurno je igrati se i hodati vani.
  • Dječji rad je zabranjen, a djeca su zaštićena od opasnog radnog okruženja.
  • Agenda 2030. uključena je u lokalne politike i promoviraju se ciljevi održivog razvoja.
  • Postoji mir, ljubav, poštovanje i zabava.

Sva djeca su uključena
Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

“55 % mladih su iskusili diskriminaciju i osjećaj isključenosti u njihovom gradu.” (Anketa Gradovi prijatelji djece, Unicef)

  • Sva djeca i mladi mogu sudjelovati u svim aktivnostima i pristupati svim uslugama bez diskriminacije. Posebnu pozornost treba posvetiti djeci s teškoćama u razvoju, djeci migrantima i izbjeglicama, seksualnim i rodnim manjinama, beskućnicima itd.
  • Djeca migranata i izbjeglice i njihove obitelji uključeni su u sve načine života u gradu ili zajednici, primaju usluge zaštite i pomaže im se u komunikaciji (tumačenje, prijevod, posredovanje).
  • Djeca i mladi s invaliditetom uključeni su u sve načine života u gradu u kojem žive. Javni prijevoz mora biti dostupan, uklonjene su arhitektonske zapreke, parkovi, trgovi i pločnici prilagođeni su osobama u invalidskim kolicima, a više usluga i pomoći dostupno je djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Na svakom semaforu se čuje zvuk.

“Da sam gradonačelnik, naglasak bih stavio na dječje potrebe, zato jer ne mogu utjecati na financijsku situaciju njihovih skrbnika.”

 Nijedno dijete ne živi u siromaštvu. Grad nudi socijalno stanovanje, pristupačnu hranu i kantine, besplatne aktivnosti za djecu, besplatne školske materijale i obroke te povećane i izdvojene proračune za djecu i mlade.

  • Prema djevojčicama i dječacima se odnosi jednako, a rodna ravnopravnost se promovira kroz kampanje za podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova i poštivanju rodne raznolikosti, također se baveći ulogom medija.

Djeca imaju pravo reći svoje mišljenje i njihovo mišljenje se uvažava. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djeci u kojima:

  • Odrasli imaju pozitivan stav prema sudjelovanju djece, te mišljenje djece i mladih uzimaju ozbiljno.
  • Odrasli slušaju djecu i mlade, te koriste riječi koje oni mogu razumjeti.
  • Odrasli ne daju prazna obećanja.
  • Postoje vijeća škola i mladih kako bi se uspostavila fluidnija i učestalija komunikacija između djece, školskih odbora i političara.
  • Djeca i mladi mogu dati povratne informacije i izraziti svoje stavove i zabrinutosti (kroz mehanizme za pritužbe) i dobiti povratne informacije o tome kako napreduju aktivnosti i projekti koje su predložili.

„Ne mogu glasati pa se moj glas teže čuje. Osjećam da su mladi često gurnuti  u pozadinu kod odlučivanja.”

  • Tehnološke i druge manje tradicionalne platforme koriste se za komunikaciju s djecom i mladima.
  • Angažman s djecom i mladima je proaktivan.
  • Djeca i mladi dobivaju sve potrebne informacije za donošenje odluka o svim pitanjima koja ih se tiču.

Čini se da donositelji odluka nikada ne slušaju mlade. Obećaju mladima da neće smanjivati sredstva za obrazovanje, ali ih  svejedno smanje. Kad mladi sudjeluju u školskim klimatskim štrajkovima, ne čini se ništa nego im se kaže “posadite drveće kako bi spasili svijet”. ”

  • Djeca i mladi imaju pravo glasa u školama i na lokalnim izborima.
  • Djeca i mladi imaju mjesta za susrete za organiziranje vlastitih inicijativa.
  • Djeca i mladi imaju priliku sudjelovati u procjeni zakona i projekata koji utječu na njih.

 Djeca imaju dobro obrazovanje. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

“24 % mladih identificiraju nedostatak dobre edukacije kao pitanje koje ih najviše zabrinjava u njihovim gradovima.” (Anketa Gradovi prijatelji djece, Unicef Izvještaj, srpanj, 2019.)

  • Poboljšana je kvaliteta obrazovanja.
  • Edukacija je besplatna i uključiva za sve.
  • Djeca i mladi mogu utjecati na odluke koje na njih utječu u školama, zajedno s učiteljima i njihovim obiteljima.
  • Učenje i životne vještine promoviraju se kreativnim učenjem i igrom, a školski programi povezani su s poslovnim mogućnostima.
  • Škole nude kvalitetne, zdrave i održive školske obroke.
  • Poboljšavaju se i održavaju školske ustanove. Djeca i mladi imaju pristup prostoru u kojem mogu proučavati, čitati i pristupati računalima kako bi potaknuli učenje.

“Pobrinuo bih se da se u školi svi osjećaju ugodno.”

  • Škole su otvorene u popodnevnim satima kako bi se mogle koristiti za društvene, kreativne i sportske aktivnosti.
  • Škole pružaju informacije o socijalnim pitanjima, kao što su nasilje, rasizam ili spolna diskriminacija.
  • Djeca i mladi imaju pravedne i odgovarajuće dužnosti.

Djeca odrastaju zdrava. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

  • Svi imaju pristup kvalitetnim zdravstvenim domovima u blizini mjesta u kojem žive.
  • Ovisnosti među djecom i mladima (duhan, alkohol, kanabis, tehnologije) sprečavaju se kampanjama, grupnim raspravama i rekreacijskim aktivnostima s ljudima koji su imali iskustva s ovisnostima. Prodaja alkohola djeci mlađoj od 18 godina trebala bi se više provjeravati.

“Smatram da bi zdravlje trebalo poboljšati na mnogim područjima, ne samo za djecu, već i općenito.”

  • Zdrava prehrana promovira se kroz informativne kampanje i školske obroke, a postoji i pristup zdravoj i lokalnoj hrani po pristupačnim cijenama.
  • Djeca i mladi zaštićeni su od zdravstvenih učinaka onečišćenja zraka.

Djeca su sigurna i zaštićena. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

  • Postoji mir. Izbjegavaju se ratovi i sukobi na temelju učenja dobrih praksi nenasilnog ponašanja. Djeca i mladi zaštićeni su od utjecaja oružanih sukoba.
  • Djeca i mladi zaštićeni su od svih oblika nasilja, uključujući obiteljsko i seksualno nasilje.

“Da smo gradonačelnici, uložili bismo više u obrazovanje, a ne u rat – uložili bismo više u olovke umjesto u puške i metke “

  • Ranjivo stanovništvo i manjine su zaštićene, a posebno se razmatraju zločini iz mržnje.
  • Javni prostori, kao što su škole, ulice i parkovi, sigurni su i dobro osvijetljeni.
  • Promoviraju se sigurni školski putovi i svijest o ulozi koju bi tvrtke trebale odigrati: tvrtke trebaju pružiti pomoć djeci u slučaju potrebe i pustiti ih da koriste toalet i telefon u hitnim slučajevima
  • Policija je pristupačna djeci i educirana kako se baviti djecom i mladima.

Djeca se mogu lako kretati. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

  • Javni prijevoz je siguran, pristupačan i prilagođen rasporedima i potrebama djece i mladih, uključujući škole, sportske, društvene i kulturne aktivnosti. Ulične svjetiljke, sigurni prijelazi i široki nogostupi su važni.
  • Javni prijevoz prilagođen je osobama s invaliditetom.
  • Količina i cirkulacija vozila u gradu su kontrolirani.
  • Postoje biciklističke staze i parkirališta za bicikle radi lakšeg prijevoza i zaštite okoliša.

Djeca odrastaju u čistom okruženju. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

  • Postoji više zelenih prostora poput parkova i školskih vrtova.
  • Javne zgrade i javni prostori obnavljani su prema urbanoj umjetnosti, muralima, grafitima i slikama.
  • Ljudi poštuju i brinu se o okolišu. Želimo da kampanje vode brigu i održavaju naše četvrti, plaže i planine čistima, a mi prinosimo svoje malo zrnca pijeska kako bismo napravili bolji svijet.
  • O javnim prostorima se brine i poštuje ih se. Svi razumiju da je grad dom za svih.
  • Smeće se uklanja s ulica.
  • Smanjeni su štetni plinovi ispušteni u atmosferu.
  • Obilježavaju se Međunarodni dan borbe protiv klimatskih promjena (24. listopad) i Svjetski dan zaštite okoliša (5. lipanj).
  • Promiču se ciljevi održivog razvoja, posebno oni koji se odnose na okoliš i borbu protiv klimatskih promjena
  • Promoviraju se hidraulička i solarna energija, a nuklearne elektrane uklanjaju.
  • Svi recikliraju i ponovo koriste materijale, posebno čepove za uši i baterije. Postoji više kanti za smeće i vreća u boji za prepoznavanje onoga što treba reciklirati.
  • U školama se održavaju natjecanja i nagrađuju oni koji najviše recikliraju.
  • Ne prodaju se niti koriste plastične vrećice, samo papirnate.
  • Poboljšan je odnos prema životinjama i postoji više resursa za brigu o napuštenim kućnim ljubimcima.

Djeca se mogu igrati i zabavljati. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

“38 % mladih osjećaju da nemaju dovoljno prostora za igru i druženja s prijateljima.” ( Anketa Gradovi prijatelji djece, Unicef Izvještaj, srpanj, 2019.)

  • Postoji više prilika za igru i druženje u parkovima, sportskim terenima, trgovačkim centrima, kinima na otvorenom, knjižnicama i više prostora za druženje.
  • Postoje izleti za sve uzraste.
  • U knjižnicama se održavaju aktivnosti pripovijedanja i prostori za igru.
  • Poboljšani su vanjski prostori za slobodno vrijeme i uključuju svih nas koji se možemo zajedno igrati.
  • Postoje sportski događaji i veći broj sportova, s više sportskih aktivnosti u školama i više sportskih parkova, za tenis, nogomet, vaterpolo, atletiku, biciklizam; svi su prilagođeni osobama s invaliditetom.

Djeca imaju vremena sa svojim obiteljima. Da smo gradonačelnici, stvorili bismo gradove ili zajednice prijatelje djece u kojima:

“86 % mladih želi provesti više vremena sa svojim roditeljima.” ( Anketa Gradovi prijatelji djece, Unicef Izvještaj, srpanj, 2019.)

  • Djeca i mladi mogu provesti više vremena s roditeljima.
  • Međugeneracijski odnosi se grade i jačaju.
  • Prikuplja se novac za plaćanje mjesta boravka za bake i djedove ako im zatreba kako da ih djeca mogu posjećivati.
  • Postoje društvena mjesta s aktivnostima za sve uzraste.
  • Dan djedova i baka obilježava se s aktivnostima za cijelu obitelj.

CFC-logo-cyan-NEW

Na 30. godišnjicu Konvencije o pravima djeteta pozivamo gradonačelnike i lokalne čelnike da stvore gradove i zajednice u kojima svako dijete može ostvariti svoj puni potencijal. Djeca i mladi računaju na vas.